Biograd.info - Rendžeri s Vranskog jezera

Početna

Novosti

Rendžeri s Vranskog jezera

Subota, 04 Veljača 2012

Glavni izbornik

- - - - - - - - -

Partner

Postavke
Bookmark Website Bookmark Page Make homepage

Rendžeri s Vranskog jezera

Nedjelja, 04 Prosinac 2005

Jednom davno Indijanci upozoriše bijelo čeljade: "Tek kad posiječete posljednje drvo, tek kad zatrujete posljednju rijeku, tek kad upucate posljednju ribu tek tada ćete shvatiti da se novac ne može jesti". Ova "kletva" zamalo ne sustiže i Vransko jezero i cijeli Božji milodar u njemu i oko njega: sve što je u njemu plivalo, ronilo i lepršalo tamanilo se svim mogućim sredstvima udicom, mrežom, puškom i dinamitom bez ikakve kontrole i nadzora. Kako noću tako i danju... Šaš je postao slab zaklon patkama, liskama, rodama i inim mnogim jezerskim letačima, a lugasti pijesak na dnu vodenog bisera još slabije skrivalište jeguljama, šaranima, ciplima, štukama...

Po Vranskom jezeru brazdalo se kako je koga bilo volja kazat će nam zaljubljenik u ovu slatkovodnu oazu iz Draga mrežama su se lovile i ribe i ptice, mrežama kroz koje nije mogla proći ni girica, a kamoli cipal ili šaran. I pucalo se u ono što je pod vodom, a, bogami, i u ono što je nad vodom. Strahota jedna...

I strahota je bila gledati, dodat će naš sugovornik, kako jezero umire. Jezero koje se poradi svoje jedinstvenosti za vrijeme Venecije, a tako i za Austrije i Kraljevine Jugoslavije, smatralo krunskim dobrom, dobrom kraljeve krune. Vedro blato, tako se nekoć zvalo Vransko jezero, vazda je nekom pripadalo: u srednjem vijeku bilo je u vlasništvu benediktinskog samostana Sv. Grgura i hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira, a poslije toga pape Grgura VII., a nakon što mu ga je rečeni kralj darovao. U Titovoj državi jezerom je upravljao PPK Vrana, a u novije vrijeme nitko!

Osim onih koji su hotili ubiti život u njemu i na njemu, loveći bez ikakva nadzora i kontrole.

I tako je bilo sve do 1999. godine kada je Vransko jezero proglašeno parkom prirode i kada su o njemu počeli voditi računa njegovi "rendžeri", šest nadzornika čuvara na čelu s upravom parka.

I sada slobodno možemo ustvrditi zaključit će čuvari Vranskog jezera s kojima ćemo cijeli dan provesti na njihovu radnom mjestu na vodi i oko nje da je napokon sve pod nadzorom, tu više nema nedopuštena ribolova, imamo samo prave sportske ribolovce koji i sami pridonose zaštiti Parka prirode Vransko jezero. Dakako da uvođenje reda i pravila jednima nije bilo po volji pa su na sve moguće načine nastojali na jezeru i dalje zadržati anarhiju. I svim su sredstvima pokušali nas spriječiti u našem radu: uništavali su nam brodove, palili ptičji rezervat...

Bila je to igra mačke i miša, igra tko će prije posustati, mi čuvari ili krivolovci. No, nama nije padalo na pamet dignuti ruke od zaštite i čuvanja jezera i cijelog parka pa danas možemo biti zadovoljni postignutim uspjehom.

A uspjeh "rendžera s Vranskog jezera" je golem. Tu se više ne lovi mrežama, nema pucnjave i dinamita, nema samovolje te se može reći da je ovo vodeno carstvo napokon pripalo onome kome ga je Bog i milodario: pticama vodaricama i ribama. A nigdje na svijetu na tako malom prostoru ne postoji tako velika i raznolika ptičja vrsta kao u Ornitološkom rezervatu Vranskog jezera.

Ovo područje je vrlo važno stanište mnogih vrsta ptica vodarica, tu ih je dosad zabilježeno 226 vrsta, od čega su 102 vrste gnjezdarice, a ostalima je to važno odmorište i zimovalište.

Među njima su četiri vrste ugrožene na europskoj i sedam vrsta na nacionalnoj razini i to je razlog što je Vransko jezero uvršteno na listu "Important bird Areas in Europe", a uskoro se očekuje i uvrštenje u Ramsarski popis močvara od međunarodne važnosti. Ovim činom jezero je dobilo novi status reći će nadzornik treće vrste Milan Vulin pa je u njemu zabranjen izlov ribe, jednako tako na njemu je zabranjeno i ubijanje ptica vodarica. Tu više nema komercijalna ribolova, dopušten je samo sportski ribolov. Riboloviti se može s dva ribolovna pribora, jednom do tri udice, a dnevni dopušteni ulov je pet kilograma ribe i još jedna trofejna riba koja je iznad te težine. Može, dakle, i som od stotinu kilograma...

Jegulja je jedina autohtona vrsta ribe u ovom jezeru kazat će najmlađi "rendžer", nadzornik Parka Mile Stojanov a šaran, som, babuška, štuka... ovdje su uneseni kao u ribnjak. Cipal je pak u jezero došao iz mora, kanalom Prosika koji se kopao od 1752. do 1770. godine i koji je duljinom od 840 metara i dubinom od 4 metra spojio slatku vransku vodu i slanu morsku. Meni je ovaj posao divota, kako meni tako i ostalim kolegama, jer mi naprosto volimo prirodu i sve što je u njoj.

Ovdje više nema noćnog ribolova, sportski ribolov dopušten je samo danju, uz dozvolu dakako. U Ornitološkom rezervatu nije dopušten nikakav ribolov, tu je i gnjezdište i mrjestilište svega što je u jezeru. O tome se strogo vodi računa...

Vransko jezero je pod budnim okom njegovih čuvara 24 sata. Njegovih šest zaštitara stalno obilazi čamcem 57 četvornih kilometra vodene površine, a i terencem i dalekozorom po okolojezerskim uzvišenjima, u dvije smjene i noćnim dežurstvom. Njihovu oku više ne može promaknuti ni komarac, a kamoli krivolovac pa jato od sto tisuća liski, pataka, čaplji i drugih ptica vodarica napokon može odahnuti.

Ovi vrijedni čuvari najvećeg ptičjeg odmorišta u Europi su i marljivi graditelji. Osim što su u ovih pet godina uspjeli spriječiti izumiranje života u jezeru i oko njega, Parku su dodali i mnoge druge sadržaje. Sami su sagradili ornitološku postaju koja je na kontinentu prva po sadržaju, sami su obnovili lučicu kapaciteta pedeset vezova za brodice, a, bogme, sami su oko jezera sagradili i biciklističku stazu dugu 50 kilometara.

Stoga i ne čudi što je po jezeru umjesto krivolovaca sve više onih koji ovamo dolaze uživati u šetnji prirodom, vožnji biciklom i brodom, sportskom ribolovu.

Jer, kao što će kazati nadzornik Ivica Šarin, ovo je zadnji eldorado jezerske vode u Hrvatskoj. Vransko jezero više ne gori...

Izvor: Večernji list

Komentara

Komentirajte
Molimo držite se teme članka. Osobni obračuni i komentari uvredljivog sadržaja će biti izbrisani. Ne koristite komentare za reklamu vaših web stranica. Takvi sadržaji će biti izbrisani.
Ime:
E-mail
Vaša stranica
Naslov:
BBCode:
Komentar:
Sigurnosni kod:*

< Prethodna		Sljedeća >

English language

Pretraži Biograd.info

Aktualno vrijeme

Stare razglednice

Anketa

Živite li u Biogradu?

	Da
	Ne
	Povremeno / sezonski